ulja-zima-580
Prirodna ulja za njegu kože tokom zime
05/02/2021
smanjenje-grudi-580
Operativni zahvat smanjenja grudi u Našoj maloj klinici
09/02/2021

Šta znamo o proteinima?

proteini-naslovnica-580

Proteini imaju bitne uloge u našem organizmu. Prije svega to je gradivna uloga svih naših funkcionalnih i strukturnih dijelova ćelije. Tako su svi enzimi, membranski i krvni transporteri, serumski albumin, kolagen i hormoni su proteini po svom sastavu. Aminokiseline kao gradivne jedinice proteina su prekursori (osnova sinteze) koenzima, nukleinskih kiselina, hormona, vitamina itd. Upravo zato je adekvatna prehrana bogata kvalitetnim proteinima itekako važna za čovjeka.

Izvor proteina

Kada kažemo proteini, obično pomislimo na meso, ribu, jaja, sir i sl. Međutim, ne treba zaboraviti ni biljne proteine koji bi prema preporukama trebali da čine oko 50% ukupnog dnevnog unosa proteina. Dnevni unos proteina je prema zvaničnim preporukama za odrasle osobe u prosjeku oko 0,8 do 1 g/kg tjelesne težine. Dakle, ako je osoba teška 60 kg trebala bi dnevno da unese oko 60 g proteina, od toga barem 30 g biljnog porijekla. Potrebe za proteinima rastu u stanjima bolesti, intenzivnog rasta i razvoja, pojačanog stresa, trudnoće, dojenja. Pri tome se mora voditi računa da se unose proteini koji sadrže esencijalne aminokiseline ili ih pak kombinirati tako da u konačnici imamo kompletan sastav aminokiselina u dnevnom meniju.

Međutim, sadržaj proteina ne znači da je sadržaj esencijalnih aminokiselina (onih koje naš organizam ne može sitetizirati) potpun niti da je iskoristivost proteina visoka. Iskoristivost proteina zavisi od probavljivosti. Mjera za probavljivost proteina je DIAAS (Digestible Indispensable Amino Acid Score).

biljni-proteini-razlike-u-odnosu-na-ivotinjske-i-n_5d492f03ae36d

DIAAS je važan faktor kada procjenjujemo kvalitet proteina i hranjivu vrijednost neke namirnice. Tako neka namirnica može imati visok sadržaj proteina ali da oni nisu probavljivi a samim tim niti iskoristivi u našem tijelu. Posebna pažnja se daje probavljivosti esencijalnih aminokiselina jer ih naše tijelo ne može sintetizirati.

DIAAS se računa na slijedeći način:

DIAAS= (mg probavljivih esencijalnih aminokiselina u 1 g prehrambenog proteina/ mg istih esencijalnih aminokiselina u 1 g referentnog proteina)X 100

DIAAS metodom je utvrđeno da mliječni proizvodi imaju veću biološku raspoloživost u odnosu na  proteine biljnog porijekla. Mlijeko ima vrijednost 122, dok je grašak na 64, a pšenica na 40.

 

IZVOR: NUTRICIONIZAM.BA

Messenger icon
Live chat sa našim timom