Istraživanje neprofitne organizacije Environmental Working Group pokazalo da sadržaj šminke može imati “skrivene” sastojke te da prosječna Amerikanka u prosjeku nanese 168 hemikalija na lice i tijelo svaki dan.
Drugo istraživanje, provedeno 2016. godine, pokazalo je da žene u prosjeku koriste 16 proizvoda dnevno samo na svom licu. Iako ne možemo izbjeći većinu nadražujućih sastojaka za oko, možemo kontrolisati proizvode koje svakodnevno koristimo na svojoj koži, posebno oko očiju.
Izbjegavajte šminku s bilo kojim od sljedećih sastojaka: arsen, berilij, kadmij, karmin, olovo, nikal, selen, talij, retinil acetat. Ako ste skloni alergijama, izbjegavajte sve proizvode koji sadrže parabene (npr. butilparaben, etilparaben i propilparaben) i propelin glikol (koji se nalazi u maskari).
Makeup proizvodi mogu sadržavati skrivene hemikalije koje iritiraju oči, uzrokuju ili pogoršavaju bolest suhog oka ili njegove simptome, blefaritis ili disfunkciju meibomske žlijezde. Simptomi uključuju svrab, suhe i peckave oči, peckanje, ljepljivost, suzenje očiju ili crvenilo očiju.
Zbog toga izbjegavajte sljedeće sastojke: alkohol, acetil heksapeptid-3, benzalkonijum hlorid (BAK ili BAC), butilen glikol etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA), izoproopil hloprostenat, parabeni, fenoksietanol, retinol.
Na primjer, u nekim istraživanjima, benzalkonij hlorid, koji se obično koristi u kapima za oči, povezan je sa toksičnošću epitela rožnice, koji prekriva prednji dio rožnice i djeluje kao zaštitna barijera koja sprečava prašinu, vodu i bakterije.
Osnovni žuti vosak i drugi koji se koriste u maskarama i olovkama za oči kako bi učvrstili proizvod i učinili ga vodootpornim, mogu začepiti meibomske žlijezde i uzrokovati ili pogoršati simptome suhog oka.
Parabeni su konzervansi koji se koriste za sprječavanje rasta bakterija u šminci i proizvodima za njegu kože, poput krema i hidratantnih krema za lice, sredstava za čišćenje, gelova za brijanje, brijanja i krema za sunčanje.
Oni također mogu pogoršati iritaciju oka i simptome suhog oka jer mogu spriječiti žlijezde da luče dovoljno ulja. Parabeni su porodica hemikalija, pa biste trebali izbjegavati sve sa sufiksom “paraben”, kao što su propilparaben i izobutilparaben kao primjere.
Puder u prahu i svjetlucavo sjenilo mogu začepiti žlijezde koje luče ulje u kapcima. To može uzrokovati hroničnu suhoću oka, bolest očnih kapaka, akutni čičak i iritaciju oka.
Olovka za oči nanesena je na unutrašnju ivicu kapka – nanošenjem šminke na unutrašnju ivicu kapaka ili “vodenu liniju” oči se izlažu direktno svim hemikalijama/iritantima u vašim proizvodima.
Razlog zašto se ovo zove vodena linija je taj što odatle izlaze suze, a svakim treptajem suze povlače čestice olovke i raspršuju ih na površinu oka. Ovo mijenja vašu stabilnost suza, uzrokujući da suze brže isparavaju, isušujući površinu oka.
Adekvatno uklanjanje šminke je od suštinske važnosti za zdravlje oka, jer ukoliko se ne izvodi pravilno može dovesti do hroničnog suhog oka ili hkroničnog alergijskog konjunktivitisa.
Osim toga, mnoga sredstva za uklanjanje šminke nisu posebno formulisana za oftalmološku upotrebu i mogu biti previše gruba za svakodnevnu upotrebu oko očiju. Pokušajte izbjegavati proizvode s mineralnim uljem, natrij lauril sulfatom, diazolidinil ureom i parabenima.
Kako bi znali šta smijete koristiti za oči preporučuje se čitanje etiketa i oznaka sastojaka na proizvodima kako biste zaštitili svoj vid.
Dr. Nedžad RUSTEMPAŠIĆ
Vaskularna hirurgija
Objavio je preko 30 stručnih radova iz oblasti vaskularne hirurgije u referentnim naučnim časopisima. Kao autor/koautor napisao je 5 knjiga iz oblasti vaskularne i opće hirurgije od kojih je njegova knjiga o laserskom tretmanu proširenih vena koja je napisana 2016.g. ujedno i prva knjiga na ovu temu u regiji. Dugogodišnji je edukator velikog broja vaskularnih hirurga u čitavoj BiH a u zvanju docenta predavao je na Katedri za hirurgiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
Uradio je preko 3000 operacija na krvnim sudovima a tokom svog dvadesetogodišnjeg angažmana na KCUS-u obavljao je funkciju šefa Odjela za vaskularnu hirurgiju i šefa Klinike za vaskularnu hirurgiju. Kao član transplantacionog tima uspješno je obavljao transplantacije bubrega uključujući i prvu nesrodnu transplantaciju bubrega u istoriji KCUS-a.
Prvi je vaskularni hirurg iz BiH koji je započeo sa tretmanom proširenih vena savremenom laserskom metodom od 2011. god.
Obrazovanje
Dosadašnja stručna edukacija: